Kako stres utječe na naše zdravlje?
Većini ljudi zdravlje predstavlja najvažniji prioritet. Istraživanja su pokazala da 40% odraslih osoba procjenjuje da je u zadnjih godinu dana stres izrazito djelovao na njihovo zdravlje. Možemo reći da je stres danas u medijima prikazan kao epidemija, bolest za koju zdravstveni stručnjaci još nemaju lijek.
Razne psihološke teorije temelje se na ideji da subjektivni doživljaj situacije više utječe na reakciju osobe nego objektivna situacija te da je događaj stresan samo ako ga ljudi tako procijene. Razni faktori poput uvjerenja, stavova, pravila, lokusa kontrola, samopoštovanja povezani su s tim kako će osoba percipirati određenu situaciju. Stupanj stresa koji osoba doživljava ovisi o važnosti ishoda i procijeni vlastitih kapaciteta o mogućnosti rješavanja situacije.
Stresnih situacija se ne možemo riješiti ili bar na njih ne možemo utjecati. Međutim, način na koji percipiramo tu situaciju možemo mijenjati.
Odlazak liječniku npr. jedna osoba može procijeniti stresnom i problematičnom, dok druga osoba može na to gledati kao poboljšanje zdravstvenog statusa. Mora se naglasiti kako neki događaji ipak predstavljaju univerzalne stresore koji djeluju na sve ljude, međutim o individualnim kapacitetima ovisi intenzitet reakcije na stresor.
Povezanost stresa i zdravlja
Čovjek je evolucijski stekao mehanizme koji mu pomažu preživjeti u okolini. Opskrbljen je svim potrebnim biološkim mehanizmima kako bi se nosio sa stresorima iz okoline.
Kada osoba percipira da je u situaciji koja joj ugrožava život, povećava se broj otkucaja srca, mišićna tenzija, metabolizam i krvni tlak kako bi se organizam pripremio na borbu ili bijeg što je normalna biološka reakcija na stresni događaj.
Poteškoće nastaju kada osoba svakodnevne životne situacije percipira kao ugrožavajuće, opasne i štetne. Organizam je tada učestalo izložen pobuđenosti živčanog sustava što može dovesti do iscrpljenosti, umora, ukočenosti te posljedično slabijeg imuniteta.
Anksioznost, ljutnja, frustracija, nezadovoljstvo, umor, i depresivnost djeluju na skoro svaki organski sustav; kožne bolesti, bolesti probavnog traka, bolesti dišnog sustava, bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest, ginekološke i reumatske.
Svakodnevni manji životni događaji koji uključuju radne obaveze, rokove, loše međuljudske odnose i konflikte, mogu dovesti do psihološke napetosti, nesigurnosti, anksioznosti i posljedično do depresije. Ako gomilanje svakodnevnih problema prijeđe određenu granicu može ometati zdravstveno stanje.
Naime, ako osoba kroz duži period doživljava povećanu razinu stresa i pri tome ne nalazi rješenje i strategije suočavanja sa stresom, to može voditi težim psihološkim problemima.
Pozitivno djelovanje stresa na zdravlje.
Zadnjih deset godina istraživači su se usmjerili na istraživanje pozitivnog djelovanja akutnog i kratkotrajnog stresa na organizam.
Istraživanja pokazuju kako kratkotrajno povećana razina hormona kortizol povoljno djeluje na kodiranje i održavanje informacija u radnom pamćenju. Izlaganje savladivim stresnim podražajima može dovesti do fiziološkog jačanja te poboljšanja funkcioniranja imunog sustava
Iako mnoga istraživanja pokazuju da stresni događaji često uzrokuju negativne psihološke posljedice, novija istraživanja pokazuju da nakon stresnih događaja može doći i do posttraumatskog rasta. To se odnosi na pozitivne psihološke promjene koje slijede nakon težeg traumatskog iskustva. Manifestira se kroz kvalitetnije odnose s bližnjima, davanjem većeg smisla životu općenito i bogatiji duhovni život.
McGonigal u svom TED govoru navodi da kada smo pod stresom imamo potrebu usmjeriti se na bliske osobe. Na taj način potičemo oslobađanje hormona oksitocin. Hormon oksitocin je ujedno i hormon stresa i ima zaštitno djelovanje na kardiovaskularni sustav. To bi značilo da kad je osoba pod stresom, ona se usmjerava na blisku osobu te na taj način potiče oslobađanje hormona oksitocin. Što se više oslobađa taj hormon, odgovor na stres postaje zdraviji i čovjek se brže oporavlja od njega.
Kako umanjiti kronični stres?
Mnoge psihoterapijske strategije pomažu osobama da se lakše suočavaju sa stresom. Relaksacijski treninzi pomažu osobi da se promijeni biološka reakcija na stres, da osoba nauči kako se smiriti u situacijama povećane pobuđenosti. Kognitivne tehnike restrukturiranja pomažu osobi da promijeni kognitivni i emocionalni odgovor na stresor. Treninzi socijalnih vještina povećavaju kvalitetu bliskih odnosa. Art terapija samostalno, ali i u kombinaciji s kognitivno-bihevioralnom terapijom može imati veliki utjecaj na poboljšanje odgovara na stresne situacije. Art terapijske tehnike pomažu osobi da kroz likovno izražavanje prepoznaju i identificiraju procese koji se nalaze u podlozi anksioznih stanja i pronađe prikladnije strategije suočavanja sa stresom. U radu s klijentima cilj tretmana je na jačanju vlastitih snaga i kapaciteta. u0