Što je anksioznost ?
Anksioznost je vrlo uobičajna i učestala smetnja kod osoba. Kratkotrajne brige dovode do anksioznih stanja, one su uobičajne i zdrave reakcije na opasne i zabrinjavajuće situacije. Kada smo anksiozni, svi procesi u našem tijelu se ubrzavaju. Osoba može osjećati napetost mišića, znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, teškoće sa spavanjem, razdražljivost, umor, probavne smetnje te bol u leđima. Ubrzavanje tjelesnih funkcija može biti korisno jer to znači da je naš organizam spreman na akciju i omogućava nam da djelujemo brzo.
Anksiozna stanja postaju problem kada se javljaju u situacijama dugo nakon što opasnost prođe, kada veći dio dana brinemo i kada imamo problema sa svakodnevnim funkcioniranjem. Anksiozna stanja mogu postati kronična.
Skoro 40 % ljudi brine svaki dan, a mnogi ljudi opisuju sebe kao kronično zabrinute. To je skromni pokazatelj na koji način brige utječu na svaki aspekt našega života i kako mogu ograničavati naše zadovoljstvo životom. Brigu su središnji aspekt svih anksioznih poremećaja i depresije.
Kada brinete događa se da skačete s jedne brige na drugu, predviđajući jednu katastrofu za drugom. Uz to, brinete se zbog činjenice da se toliko brinete i da vam stres može škoditi zdravlju.
Razvoj anksioznosti
Pokazalo se da teži oblici anksioznih stanja počinju u kasnoj adolescenciji/ranoj odrasloj dobi i mogu biti povezani s razvojem paničnih napadaja, socijalne anksioznosti, hipohondrije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Istraživanja su pokazala da kronične brige prethode paničnim napadajima, ali i razvoju depresije.
Neke osobe međutim neće izvještavati o anksioznim mislima. One se mogu žaliti na tegobe koje mogu imati psihosomatske smetnje kao što je bol u stomaku, tjelesni nemir, probavne smetnje, glavobolje i probleme sa spavanjem. Tjelesni simptomi također mogu ukazivati na anksiozna stanja.
Koja terapija je uspješna u smanjenju anksioznosti?
Brojna istraživanja su pokazala da je kognitivno-bihevioralna terapija učinkovita kao i lijekovi za depresiju, anksioznost, opsesije i druge strahove. Kognitivno-bihevioralna terapija je visoko strukturirana i praktična intervencija. Putem terapijskih intervencija i vježbi osoba pronalazi povezanost između načina na koji razmišlja, onoga kako se osjeća i ponaša. Kroz terapiju, osoba mijenjanja disfunkcionalna vjerovanja o sebi i drugima te pronalazi funkcionalnije obrasce suočavanja s brigama.
Jednom kada shvatite zašto brinete, odakle brige dolaze te sa čim su povezane moći ćete ih bolje razumjeti te ono najvažnije-kontrolirati ih!